Pojednostavljena definicija brenda je da je on značajka koja razlikuje neki proizvod određenog poduzeća od istog proizvoda konkurencije odnosno nekog drugog poduzeća. Iako se može činiti da su marka i brend istoznačni pojmovi, neki govore da je brend puno više od marke odnosno obilježja diferencijacije. Brend tako možemo promatrati kao obećanje koje korisnicima daje poduzeće o svom proizvodu ili pak percipirane vrijednosti po kojima se neki proizvod razlikuje od konkurentskog. On dakako utječe na imidž odnosno percepciju i sliku koju korisnici stvaraju o nekom proizvodu, usluzi ili poduzeću. Uspješan brending počinje kada potrošači prepoznaju vrijednosti nekog poduzeća i vjeruju u njih.

Čini se da poduzeća ulažu puno truda u aktivnosti izgradnje vlastitoga brenda, a današnjoj poslovnoj zajednici tako nije stran i pojam brenda poslodavca. Brend poslodavca ili employer brand je termin koji označava opis reputacije i imidža popularnosti poduzeća kao poslodavca i vrijednosti koje poduzeće nudi trenutnim, ali i novim potencijalnim zaposlenicima. U biti, to je izraz kojim poslodavci grade sliku o svome poduzeću kao o poželjnom mjestu za zaposlenje. Akvizicija talenata koja obuhvaća proces privlačenja potencijalnih zaposlenika podloga je stvaranju brenda poslodavca. Tako oni ulažu vrijeme i novac kako bi različitim strategijama stvorili poželjnu sliku svoga poduzeća. Njihova nastojanja idu u smjeru privlačenja kandidata koji imaju specifične vještine i znanja.

Employer brending nastao je dijelom i zbog sve komplaksnijih radnih mjesta na kojima bi trebali raditi  iznadprosječni, educirani zaposlenici sa cijelim setom potrebnih kompetencija. Taj su trend možda pokrenuli divovi poput Google-a i Apple-a, međutim i manje kompanije nastoje u okviru svojih resursa ulagati u izgradnju imidža poželjnih poslodavaca kako bi privukli prikladne kandidate prije nego što to učini konkurencija. Ako employer brending promatramo kao između ostalog i komunikacijske aktivnosti koje služe privlačenju novih talenata, nije teško zaključiti da bi i ovdje nauspješnija bila upravo dvosmjerna komunikacija. Dakle ona koja uključuje povratnu informaciju.

Povratna bi se informacija tako u procesu uspješnog employer brendinga trebala podrazumijevati.  Dakako da krizna vremena dakako zahtijevaju prilagodbe i nerijetko rezanje troškova. Unatoč mogućim smanjenim resursima, kako financijskim tako i ljudskim, dodatan napor koji je potrebno uložiti za odgovaranje na sve prijave, otvorene molbe, poslane životopise i motivacijska pisma itekako utječe na pozitivnu percepciju takvog poduzeća. Čini se da poduzeća prilikom zapošljavanja kandidata trebaju obratiti više pažnje na detalje koji uključuju precizno sastavljanje oglasa, pravovremeno kontaktiranje onih koji su prošli selekcijski postupak, ali i pristojna odbijenica onima koji nisu zadovoljili kriterije. Ako to izostane, employer brend poduzeća srozava se u trenu, a od mjesta poželjnog za rad poduzeće najednom djeluje neodgovorno, netransparentno, hladno i nezainteresirano.